Prava romske djece

19. Maj 2010
Država Crna Gora, jedna od potpisnica UN Konvencije o pravima djeteta, trenutno ima van osnovnoškolskog sistema, koji je svoj djeci i Ustavom zagarantovan, preko 60% romske djece. Različite procjene pokazuju da ih je neuredno vakcinisano više od 70%, a 60% njih živi u porodicama koje se nalaze ispod donje linije siromaštva.

Nikšić je grad u kojem živi oko 440 djece romske pripadnosti koja čine ukupno 52% romske populacije u našoj opštini. Djetinjstvo provode u getoiziranim i prašnjavim mahalama, tik uz veoma prometne i neobezbijeđene puteve .U trošnim, skučenim barakama živi u prosjeku između četvoro i desetoro djece. Roditelji su nepismeni, obično bez zaposlenja ili rade teške, loše plaćene poslove (odvoz smeća, kopanje kanala) i svojoj djeci jedva da su u mogućnosti da svakodnevno obezbijede hljeb. Preko 80% porodica je bez redovnih mjesečnih prihoda, što kao direktnu posledicu ima da tri četvrtine porodica ne može djeci u ishrani obezbijediti namirnice neophodne za zdrav i normalan rast i razvoj.

Život na granici opstanka mobiliše cjelokupnu porodicu na pronalaženju bilo kakve hrane za sjutrašnji dan. Zato ne iznenađuje podatak da je svako četvrto romsko dijete radno angažovano na sakupljanju otpada (limenke, željezo, stari papir) ili prosjači čime se na očigled cjelokupne društvene zajednice na najdrastičniji način krši njihovo dječje pravo na bezbrižno i sigurno djetinjstvo. Read the rest of this entry »

Rodna ravnopravnost

Crna Gora je veoma zatvoreno, tradicionalno društvo koje teško prihvata nove vrijednosti i samim tim sporo se mijenja. Žena je sve do sredine prošlog vijeka imala poziciju bića koje ne umije da se stara o sebi. Ukoliko nije imala oca ili muža imenovan joj je formalni tutor muškarac. Masovno, potpuno ravnopravno učešće žena sa muškarcima u antifašističkom pokretu tokom Drugog svjetskog rata, obezbijedilo im je i zakonsku jednakost u novom socijalističkom poretku.

Pružene mogućnosti žene u Nikšiću su parcijalno iskoristile, a uzroci su prije svega u jakom patrijarhalnom sistemu vrijednosti i neupućenosti u prava koja imaju. Iako izjednačene sa muškarcima na svim obrazovnim nivoima, posjeduju manje od 5% imovine i skoro da ih nema na mjestima odlučivanja. Sam pojam rodna ravnopravnost u lokalnoj zajednici su objelodanile ženske grupe (najprije SOS telefon Nikšić kao prva ŽNVO u gradu), ali je za ogromnu većinu žena njegova suština i danas potpuna nepoznanica. Medjunarodni i domaći mehanizmi za izjednačavanje pozicije žena i muškaraca (npr. CEDAW, Pekinška platforma za akciju, NAP za rodnu ravnopravnost CG) za žene iz naše lokalne zajednice kao da ne postoje jer ne znaju kako da ih iskoriste u svakodnevnoj praksi. Read the rest of this entry »

Ženska ljudska prava

Ustavna i politička analiza – Daliborka Uljarević

Analiza je urađena kroz projekat UNIFEM-a \”Odgovornost za ženska ljudska prava\”, koji je finansijski podržan od strane CIDA

Download

Položaj Romkinja

Život romske zajednice je na margini drustvenog zivota i bez stvarnog kontakta sa sirom zajednicom. Porodice funkcionišu po pravilima strogog patrijarhata u kojem apsolutnu moć ima najstariji muški tkz. “domaćin”. Rodne uloge su veoma jasne. Ženska djeca se od najranijeg djetinjstva vaspitavaju da muškarac odlučuje o svemu i čija riječ je zakon. Brakovi se uglavnom neformalnog karaktera (preko 75% slučajeva) i zasnivaju se na dogovoru dvije porodice. Arhaični običaj “prodaje i kupovine mlade”, prilikom sklapanja braka, u romskoj zajednici je još uvijek veoma prisutan i to u najsurovijem i najautentičnijem obliku. Nevinost djevojke “prve bračne noći” je imperativ i jedan od presudnih razloga zbog kojeg se život djevojčica u potpunosti kontroliše. Roditelji ih udaju već sa 15 -16 godina, pa ne iznenađuje, podatak, da je dvije trećine Romkinja iz Nikšića prvo dijete rodilo prije punoljetstva.

U Nikšiću živi oko 840 pripadnika/ca romske zajednice, a medju njima je oko 200 zena. Od rođenja su suočene sa ekstremnim siromaštvom jer skoro da nema porodice u Nikšiću čiji prihod iznosi više od jednog eura dnevno po članu domaćinstva. Polovina njih nikada ne bude upisana u prvi razred osnovne škole, a manje od 10% uspijeva da završi osnovnu školi. Tek svaka četvrta Romkinja dobro razumije i govori jezik većinskog stanovništva zajednice, a ?ak 95% njih nije u radnom odnosu.Odrastaju u etnički cistim romskim naseljima, napravljenim uz gradska smetlišta, neregulisan industrijski otpad i kanalizacione vode koje se izlivaju pored samih kuća. Dvije trećine njih živi u prostoru napravljenom od drveta i otpadnih materijala, a oko 40% Romkinja iz Nikšića u kući nema struju ili vodu. Koriste vodu sa zajedničkih ćesmi i obično jednu dijeli po trideset i više domaćinstava. Žene zimi peru napolju, u hladnoj vodi što pove?ava rizik obolijevanja od različitih upalnih oboljenja, a ljeti se suočavaju sa višednevnim nestašicama vode pa su primorane da pjesace i po nekoliko kilometara kako bi je obezbijedile za sebe i porodicu. Read the rest of this entry »

Porodično nasilje

Crna Gora je jedna od izrazito tradicionalnih balkanskih država sa veoma jakim patrijarhalnim društvenim odnosima. Kulturološki se njeguje idilična slika pater familiasa koji je «branić žene i djeteta», a očuvanje izgleda srećne porodice prema spoljnom svijetu smatra obavezom. Ovakav društveni okvir za posledicu ima podatak da su sa aspekta rodne ravnopravnosti, žene u Crnoj Gori, najugroženije upravo u sferi porodičnih odnosa (Index demokratije, CEDEM). Postojeće nalaze dodatno potkrepljuju rezultati istraživanja ženskih grupa koji su pokazali da je svaka četvrta žena izložena fizičkom zlostavljanju u porodici, a čak svaka treća nekom drugom obliku nasilja od strane muža, partnera, oca, sina…

Sve do pojave SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić, februara 1998. u našoj lokalnoj zajednici je poricano postojanje porodičnog nasilja, kao problema. Podatak da je već u ovoj prvoj godini našeg rada telefon zvonio preko sto puta pokazao je njegovu ozbiljnost i rasprosranjenost. Za proteklih osam godina različite vrste pomoći je dobilo preko 650 žena žrtava koje su nasilju u porodici, najčešće, izložene od 5 do 15 godina. Činjenica da je obično riječ o fizičkom zlostavljanju praćenom omalovažavanjem, držanjem u stanju materijalne bijede, pokazuje da žene u Nikšiću imaju veoma visok prag tolerancije prema nasilju koje doživljavaju od muških članova porodice. Sa druge strane ovakav njihov stav nije iznenađenje jer odrastaju u jednom autoritarnom porodičnom okruženju gdje je na popisu vrlina ženska poslušnost prva, a sposobnost trpljenja izaziva javno divljenje od strane okruženja. Read the rest of this entry »